{"id":10872,"date":"2019-11-23T13:15:32","date_gmt":"2019-11-23T11:15:32","guid":{"rendered":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/?p=10872"},"modified":"2019-11-23T13:15:39","modified_gmt":"2019-11-23T11:15:39","slug":"glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/","title":{"rendered":"\u00ab\u00a0Glose sur Ivan Generali\u0107\u00a0\u00bb de Fernando Arrabal\u00a0"},"content":{"rendered":"

\u00ab\u00a0Glose sur Ivan Generali\u0107<\/strong>\u00a0\u00bb<\/strong>\u00a0 de Fernando Arrabal.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

C’\u00e9tait un peintre\u00a0n\u00e9 \u00e0 Hlebine\u00a0\u00a0le 21\u00a0d\u00e9cembre\u00a0 1914 et mort \u00e0 Koprivnica\u00a0\u00a0le 27\u00a0novembre\u00a0\u00a01992.<\/p>\n

Ses tableaux \u00a0sont remarqu\u00e9s \u00a0pour leurs effets de transparence et de brillance.<\/p>\n

Ils requi\u00e8rent une technique particuli\u00e8re, \u00e0 l’oppos\u00e9 de la peinture sur toile.<\/p>\n

Un peintre sur toile commence g\u00e9n\u00e9ralement par le fond \u00e0 grands traits et termine par les d\u00e9tails.<\/p>\n

Au contraire, Ivan Generali\u0107\u00a0commence par une esquisse sur papier, puis se sert de la transparence pour d\u00e9calquer le dessin.<\/p>\n

Il continue ensuite par peindre les d\u00e9tails les plus petits (feuilles d’arbre, brins d’herbe), laisse s\u00e9cher son oeuvre,<\/p>\n

s’attaque ensuite aux surfaces plus grandes et ne peint le fond du tableau qu’en dernier.<\/p>\n

\u00c0 chaque \u00e9tape de sa cr\u00e9ation, il efface soigneusement les traces de pinceau pour arriver \u00e0 une surface aussi lisse et brillante que possible.<\/p>\n

En 1959 il r\u00e9alise\u00a0\u2018D<\/em>rvosje\u010de’<\/em>\u00a0<\/em>(B\u00fbcherons) une petite huile de 42 cm. x 68 cm.<\/p>\n

Vingt ans plus tard, \u00a0 en novembre 2019, je le d\u00e9couvre et \u00a0m\u2019enthousiasme\u00a0pour lui .<\/p>\n

***<\/p>\n

Ivan Generali\u0107<\/strong> ro\u0111en je 21. prosinca 1914. u Hlebinama u siroma\u0161noj selja\u010dkoj obitelji. U razdoblju od 1921. do 1926. godine zavr\u0161io je \u010detiri razreda pu\u010dke \u0161kole u Hlebinama i peti razred u Drnju. Tijekom djetinjstva poma\u017ee roditeljima \u2013 majci Tereziji i ocu Mati \u2013 u poslovima oko seoskog gospodarstva te crta i slika u slobodno vrijeme. Kasnije se bavi poljoprivredom, no ne zanemaruje slikanje. Kao petnaestogodi\u0161njak upoznaje akademskog slikara Krstu Hegedusica (1901. \u2013 1975.) te pod njegovim mentorstvom po\u010dinje sustavno slikati.\u00a0 izlo\u017ebi udru\u017eenja umjetnika \u00bbZemlja\u00ab\u00a0koja je bila otvorena u Umjetni\u010dkom paviljonu u Zagrebu 13. rujna 1931. godine.<\/p>\n

Godine 1934. sklapa brak s Ankom Kolarek, a 1935. godine ra\u0111a im se sin Josip\u00a0koji \u0107e krenuti o\u010devim stopama i tako\u0111er se afirmirati kao slikar. Godine 1936. sudjeluje u\u00a0I. izlo\u017ebi hrvatskih seljaka slikara Generali\u0107 \u2013 Mraz<\/i>\u00a0u Salonu Urlich u Zagrebu. Godine 1938. odr\u017eava dvije samostalne izlo\u017ebe \u2013 ponovno u Salonu Urlich u Zagrebu te u Novom Sadu. Usprkos tomu \u0161to je postao uva\u017een i cijenjeni slikar, ostaje i dalje \u017eivjeti na selu te se paralelno bavi slikarstvom i poljoprivredom.<\/p>\n

Nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata Generali\u0107 okuplja u Hlebinama nekoliko nadarenih seoskih mladi\u0107a i time zapo\u010dinje druga generacija seljaka \u2013 slikara tzv. Hlebinske \u0161kole. Godine 1952. u Zagrebu se osniva Selja\u010dka umjetni\u010dka galerija\u00a0 \u010diji je stalni postav bio baziran poglavito na Generali\u0107evim slikama.<\/p>\n

Jedna od klju\u010dnih godina za Generali\u0107evu slikarsku karijeru bila je 1953. kada prire\u0111uje samostalnu izlo\u017ebu u Parizu kojom zapo\u010dinje njegov uspje\u0161an prodor u \u0161iri europski prostor.<\/sup><\/p>\n

U to doba po\u010dinje blisko sura\u0111ivati s povjesni\u010darom umjetnosti, likovnim kriti\u010darom Mi\u0107om Ba\u0161i\u010devi\u0107em. Sredinom pedesetih godina radi kao honorarni nastavnik likovnog odgoja u osmogodi\u0161njoj \u0161koli u Hlebinama. Godine 1958. sudjeluje na povijesnoj i kriti\u010dkoj izlo\u017ebi 50 Ans d’Art Moderne u Bruxellesu, gdje je uvr\u0161ten me\u0111u najeminentnije slikare prve polovice dvadesetog stolje\u0107a. Sredinom \u0161ezdesetih godina zapo\u010dinje suradnju sa \u0161vicarskim galeristom Brunom Bischofbergerom.<\/p>\n

U Bratislavi 1969. godine na svjetskoj izlo\u017ebi naive me\u0111unarodni \u017eiri uvr\u0161tava ga, kao jedinog \u017eivu\u0107eg slikara, u klasike naive. Godine 1975. umire mu supruga Anka.<\/p>\n

Od 1977. godine \u017eivi naizmjence u Sigecu i Primo\u0161tenu. Godine 1980. \u017eeni se Rozom Lon\u010dari\u0107 s kojom \u0107e provesti ostatak \u017eivota. Iste godine poklanja dvadesetak slika Galeriji, \u010dime je utemeljena muzejska zbirka\u00a0Ivan Generali\u0107<\/i>. Tijekom svoje slikarske karijere priredio je preko sedamdeset samostalnih izlo\u017eaba te je sudjelovao i na nekoliko stotina grupnih, me\u0111u kojima su i najzna\u010dajnije smotre svjetske naive. U nekoliko navrata bavio se i kazali\u0161nom scenografijom, a brojnim crte\u017eima ilustrirao je i vi\u0161e knjiga poezije. O njegovu stvarala\u0161tvu objavljeno je osam monografija, od kojih su neke prevedene na vi\u0161e svjetskih jezika. O njegovu \u017eivotu i radu Mladen Pavkovi\u0107 objavio je nekoliko zapa\u017eenih knjiga, inicijator je podizanja spomen plo\u010de na obiteljskoj ku\u0107i u Sigecu, gdje je \u017eivio, a organizator je i Okruglog stola pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture o djelu – Ivana Generali\u0107a. Pavkovi\u0107 je tako\u0111er objavio i CD s naslovom \u00ab\u00a0Tako je govorio Ivan Generali\u0107\u00a0\u00bb, a u povodu 100-te obljetnice njegova ro\u0111enja.<\/p>\n

Generali\u0107ev slikarski opus mo\u017ee se podijeliti u nekoliko stilsko-morfolo\u0161kih i poeti\u010dkih cjelina ili razdoblja: na\u00a0razdoblje od 1930. do 1932.\/33.; zemlja\u0161ko i postzemlja\u0161ko razdoblje<\/b>\u00a0od 1932.\/33. do 1936.\/37.;\u00a0lirsko ili \u201ebelkantisti\u010dko\u201c razdoblje<\/b>\u00a0od 1937.\/38. do 1945.;\u00a0razdoblje od 1946. do 1950.\/51.<\/b>\u00a0(doba realisti\u010dkog prosedea i tendencioznog realizma);\u00a0razdoblje od 1952. do 1961.\/62<\/b>. (doba pune zrelosti i druge klasike te umjetnikove iznimne me\u0111unarodne afirmacije);\u00a0razdoblje od 1963. do 1973.\/74.<\/b>\u00a0(doba osobnog manirizma) te na\u00a0razdoblje od 1974. do 1992. godine<\/b>\u00a0(doba nove sinteze i pozne godine).<\/p>\n

To je doba tzv. inicijalne ili \u201edje\u010dje\u201c, \u201einfantilne\u201c faze. U tom razdoblju nastaju Generali\u0107eva djela na kojima se isti\u010du plo\u0161nost, stilizacija i ritmizacija te stanovite nespretnosti u oblikovanju. Umjetnik radi uglavnom akvarele \u2013\u00a0Hlebinski kanas<\/i>,\u00a0Talaj\u010dev most<\/i>,\u00a0Brlekov mlin<\/i>,\u00a0Husovci u snegu<\/i>\u00a0i\u00a0Sajam u Novigradu Podravskom<\/i>\u00a0\u2013 te niz crte\u017ea tu\u0161em (Cigani<\/i>).<\/p>\n

Zna\u010dajno mjesto u Generali\u0107evu opusu zauzimaju crte\u017ei. Va\u017enost tih djela proizlazi iz nekoliko \u010dinjenica. Vladimir Crnkovi\u0107 navodi da je \u201eumjetnik svoju likovnu djelatnost zapo\u010deo crte\u017eima\u201c, da je \u201ecrte\u017e osnovni konstitutivni dio svake njegove slike i, naposljetku, da je on u crte\u017eima, kao samostalnoj disciplini, stvorio niz zna\u010dajnih djela.\u201c<\/sup>\u00a0Crte\u017ei Ivana Generali\u0107a od velike su i povijesne i teoretske va\u017enosti jer su to prvi primjeri naive na prostorima Hrvatske i cijele onodobne Jugoslavije.<\/p>\n

Prvi je Generali\u0107ev poznati crte\u017e\u00a0Cigani<\/i>\u00a0iz 1931. godine i bio je izlo\u017een na tre\u0107oj izlo\u017ebi grupe Zemlja u Umjetni\u010dkom paviljonu u Zagrebu. S obzirom na va\u017enost i opse\u017enost crte\u017ea u Generali\u0107evu opusu, sve do 1984. godine kada Vladimir Crnkovi\u0107 objavljuje studiju\u00a0Ivan Generali\u0107 \u2013 Crte\u017ei<\/i>, nije postojao cjeloviti prikaz umjetnikova crta\u010dkog umije\u0107a te je taj dio njegova stvarala\u0161tva bio nedovoljno istra\u017een. Generali\u0107evi crte\u017ei, \u0161to se ti\u010de oblikovanja, stilizacije te odabira tema i motiva, okvirno prate pribli\u017eno iste stilsko-morfolo\u0161ke i poeti\u010dke zna\u010dajke kao i njegova slikarska djela.<\/p>\n

Tijekom\u00a0prvog razdoblja<\/b>\u00a0umjetnik crta olovkom i tu\u0161em pod mentorstvom Krste Hegedu\u0161i\u0107a. U\u00a0zemlja\u0161kom razdoblju<\/b>\u00a0Generali\u0107evi se crte\u017ei odlikuju uporabom stroge kompozicije i plo\u0161no\u0161\u0107u te sa\u017eimanjem na bitno.<\/sup>Koristio se jasnom i o\u0161trom crtom kao osnovnim izra\u017eajnim sredstvom te se koncentrirao na ritmizaciju i tipolo\u0161ko predstavljanje likova. Tada nastaju crte\u017ei\u00a0Stari Ferko<\/i>,\u00a0Rekvizicija<\/i>,\u00a0Krava<\/i>\u00a0i\u00a0U \u0161tali<\/i>\u00a0\u2013 svi iz 1932. godine.<\/p>\n

U doba\u00a0lirskog ili belkantisti\u010dkog razdoblja<\/b>\u00a0dolazi do promjena i u poetici crte\u017ea; na Generali\u0107evim crte\u017eima prevladavaju prikazi pejsa\u017ea s isticanjem lirizma i poetskog realizma.<\/sup>\u00a0Tijekom tog razdoblja on se po\u010dinje slu\u017eiti mek\u0161om i gu\u0161\u0107om crtom, ali i dalje izbjegava uporabu sjen\u010danja na crte\u017eima. Tada u Generali\u0107evim djelima prevladava sa\u017eimanje na bitno, stilizacija i stil bijelih figura na bijelom fondu te oblikovanje u obrisima bez detaljiziranja.
\nGodine 1946. zapo\u010dinje razdoblje s izvjesnim socrealisti\u010dkim zna\u010dajkama, a od 1963. nastaju brojna narativna djela. Vidi se jaka gestikulacija likova, teatralnost i kulisno oblikovanje krajolika i arhitekture. U tom razdoblju Generali\u0107 po\u010dinje isticati voluminoznost sjen\u010danjem u crte\u017eima olovkom i po\u010dinje u\u010destalo izlagati crte\u017ee predlo\u0161ke za slike na staklu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00ab\u00a0Glose sur Ivan Generali\u0107\u00a0\u00bb\u00a0 de Fernando Arrabal.       C’\u00e9tait un peintre\u00a0n\u00e9 \u00e0 Hlebine\u00a0\u00a0le 21\u00a0d\u00e9cembre\u00a0 1914 et mort \u00e0 Koprivnica\u00a0\u00a0le 27\u00a0novembre\u00a0\u00a01992. Ses tableaux \u00a0sont remarqu\u00e9s \u00a0pour leurs effets de transparence et de brillance. Ils requi\u00e8rent une technique particuli\u00e8re, \u00e0 l’oppos\u00e9 de la peinture sur toile. Un peintre sur toile commence g\u00e9n\u00e9ralement par le fond \u00e0 grands traits et termine par les d\u00e9tails. Au contraire, Ivan Generali\u0107\u00a0commence par une esquisse sur papier, puis se sert de la transparence pour d\u00e9calquer le dessin. Il continue ensuite par peindre les d\u00e9tails les plus petits (feuilles d’arbre, brins d’herbe), laisse s\u00e9cher son oeuvre, s’attaque ensuite aux surfaces plus grandes et ne peint le fond du tableau qu’en dernier. \u00c0 chaque \u00e9tape de sa cr\u00e9ation, il efface soigneusement les traces de pinceau pour arriver \u00e0 une surface aussi lisse et brillante que possible. En 1959 il r\u00e9alise\u00a0\u2018Drvosje\u010de’\u00a0(B\u00fbcherons) une petite huile de 42 cm. x 68 cm. Vingt ans plus tard, \u00a0 en novembre 2019, je le d\u00e9couvre et \u00a0m\u2019enthousiasme\u00a0pour lui . *** Ivan Generali\u0107 ro\u0111en je 21. prosinca 1914. u Hlebinama u siroma\u0161noj selja\u010dkoj obitelji. U razdoblju od 1921. do 1926. godine zavr\u0161io je \u010detiri razreda pu\u010dke \u0161kole u Hlebinama i peti razred u Drnju. Tijekom djetinjstva poma\u017ee roditeljima \u2013 majci Tereziji i ocu Mati \u2013 u poslovima oko seoskog gospodarstva te crta i slika u slobodno vrijeme. Kasnije se bavi poljoprivredom, no ne zanemaruje slikanje. Kao petnaestogodi\u0161njak upoznaje akademskog slikara Krstu Hegedusica (1901. \u2013 1975.) te pod njegovim mentorstvom po\u010dinje sustavno slikati.\u00a0 izlo\u017ebi udru\u017eenja umjetnika \u00bbZemlja\u00ab\u00a0koja je bila otvorena u Umjetni\u010dkom paviljonu u Zagrebu 13. rujna 1931. godine. Godine 1934. sklapa brak s Ankom Kolarek, a 1935. godine ra\u0111a im se sin Josip\u00a0koji \u0107e krenuti o\u010devim stopama i tako\u0111er se afirmirati kao slikar. Godine 1936. sudjeluje u\u00a0I. izlo\u017ebi hrvatskih seljaka slikara Generali\u0107 \u2013 Mraz\u00a0u Salonu Urlich u Zagrebu. Godine 1938. odr\u017eava dvije samostalne izlo\u017ebe \u2013 ponovno u Salonu Urlich u Zagrebu te u Novom Sadu. Usprkos tomu \u0161to je postao uva\u017een i cijenjeni slikar, ostaje i dalje \u017eivjeti na selu te se paralelno bavi slikarstvom i poljoprivredom. Nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata Generali\u0107 okuplja u Hlebinama nekoliko nadarenih seoskih mladi\u0107a i time zapo\u010dinje druga generacija seljaka \u2013 slikara tzv. Hlebinske \u0161kole. Godine 1952. u Zagrebu se osniva Selja\u010dka umjetni\u010dka galerija\u00a0 \u010diji je stalni postav bio baziran poglavito na Generali\u0107evim slikama. Jedna od klju\u010dnih godina za Generali\u0107evu slikarsku karijeru bila je 1953. kada prire\u0111uje samostalnu izlo\u017ebu u Parizu kojom zapo\u010dinje njegov uspje\u0161an prodor u \u0161iri europski prostor. U to doba po\u010dinje blisko sura\u0111ivati s povjesni\u010darom umjetnosti, likovnim kriti\u010darom Mi\u0107om Ba\u0161i\u010devi\u0107em. Sredinom pedesetih godina radi kao honorarni nastavnik likovnog odgoja u osmogodi\u0161njoj \u0161koli u Hlebinama. Godine 1958. sudjeluje na povijesnoj i kriti\u010dkoj izlo\u017ebi 50 Ans d’Art Moderne u Bruxellesu, gdje je uvr\u0161ten me\u0111u najeminentnije slikare prve polovice dvadesetog stolje\u0107a. Sredinom \u0161ezdesetih godina zapo\u010dinje suradnju sa \u0161vicarskim galeristom Brunom Bischofbergerom. U Bratislavi 1969. godine na svjetskoj izlo\u017ebi naive me\u0111unarodni \u017eiri uvr\u0161tava ga, kao jedinog \u017eivu\u0107eg slikara, u klasike naive. Godine 1975. umire mu supruga Anka. Od 1977. godine \u017eivi naizmjence u Sigecu i Primo\u0161tenu. Godine 1980. \u017eeni se Rozom Lon\u010dari\u0107 s kojom \u0107e provesti ostatak \u017eivota. Iste godine poklanja dvadesetak slika Galeriji, \u010dime je utemeljena muzejska zbirka\u00a0Ivan Generali\u0107. Tijekom svoje slikarske karijere priredio je preko sedamdeset samostalnih izlo\u017eaba te je sudjelovao i na nekoliko stotina grupnih, me\u0111u kojima su i najzna\u010dajnije smotre svjetske naive. U nekoliko navrata bavio se i kazali\u0161nom scenografijom, a brojnim crte\u017eima ilustrirao je i vi\u0161e knjiga poezije. O njegovu stvarala\u0161tvu objavljeno je osam monografija, od kojih su neke prevedene na vi\u0161e svjetskih jezika. O njegovu \u017eivotu i radu Mladen Pavkovi\u0107 objavio je nekoliko zapa\u017eenih knjiga, inicijator je podizanja spomen plo\u010de na obiteljskoj ku\u0107i u Sigecu, gdje je \u017eivio, a organizator je i Okruglog stola pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture o djelu – Ivana Generali\u0107a. Pavkovi\u0107 je tako\u0111er objavio i CD s naslovom \u00ab\u00a0Tako je govorio Ivan Generali\u0107\u00a0\u00bb, a u povodu 100-te obljetnice njegova ro\u0111enja. Generali\u0107ev slikarski opus mo\u017ee se podijeliti u nekoliko stilsko-morfolo\u0161kih i poeti\u010dkih cjelina ili razdoblja: na\u00a0razdoblje od 1930. do 1932.\/33.; zemlja\u0161ko i postzemlja\u0161ko razdoblje\u00a0od 1932.\/33. do 1936.\/37.;\u00a0lirsko ili \u201ebelkantisti\u010dko\u201c razdoblje\u00a0od 1937.\/38. do 1945.;\u00a0razdoblje od 1946. do 1950.\/51.\u00a0(doba realisti\u010dkog prosedea i tendencioznog realizma);\u00a0razdoblje od 1952. do 1961.\/62. (doba pune zrelosti i druge klasike te umjetnikove iznimne me\u0111unarodne afirmacije);\u00a0razdoblje od 1963. do 1973.\/74.\u00a0(doba osobnog manirizma) te na\u00a0razdoblje od 1974. do 1992. godine\u00a0(doba nove sinteze i pozne godine). To je doba tzv. inicijalne ili \u201edje\u010dje\u201c, \u201einfantilne\u201c faze. U tom razdoblju nastaju Generali\u0107eva djela na kojima se isti\u010du plo\u0161nost, stilizacija i ritmizacija te stanovite nespretnosti u oblikovanju. Umjetnik radi uglavnom akvarele \u2013\u00a0Hlebinski kanas,\u00a0Talaj\u010dev most,\u00a0Brlekov mlin,\u00a0Husovci u snegu\u00a0i\u00a0Sajam u Novigradu Podravskom\u00a0\u2013 te niz crte\u017ea tu\u0161em (Cigani). Zna\u010dajno mjesto u Generali\u0107evu opusu zauzimaju crte\u017ei. Va\u017enost tih djela proizlazi iz nekoliko \u010dinjenica. Vladimir Crnkovi\u0107 navodi da je \u201eumjetnik svoju likovnu djelatnost zapo\u010deo crte\u017eima\u201c, da je \u201ecrte\u017e osnovni konstitutivni dio svake njegove slike i, naposljetku, da je on u crte\u017eima, kao samostalnoj disciplini, stvorio niz zna\u010dajnih djela.\u201c\u00a0Crte\u017ei Ivana Generali\u0107a od velike su i povijesne i teoretske va\u017enosti jer su to prvi primjeri naive na prostorima Hrvatske i cijele onodobne Jugoslavije. Prvi je Generali\u0107ev poznati crte\u017e\u00a0Cigani\u00a0iz 1931. godine i bio je izlo\u017een na tre\u0107oj izlo\u017ebi grupe Zemlja u Umjetni\u010dkom paviljonu u Zagrebu. S obzirom na va\u017enost i opse\u017enost crte\u017ea u Generali\u0107evu opusu, sve do 1984. godine kada Vladimir Crnkovi\u0107 objavljuje studiju\u00a0Ivan Generali\u0107 \u2013 Crte\u017ei, nije postojao cjeloviti prikaz umjetnikova crta\u010dkog umije\u0107a te je taj dio njegova stvarala\u0161tva bio nedovoljno istra\u017een. Generali\u0107evi crte\u017ei, \u0161to se ti\u010de oblikovanja, stilizacije te odabira tema i motiva, okvirno prate pribli\u017eno iste stilsko-morfolo\u0161ke i poeti\u010dke zna\u010dajke kao i njegova slikarska djela. Tijekom\u00a0prvog razdoblja\u00a0umjetnik crta olovkom i tu\u0161em pod mentorstvom Krste Hegedu\u0161i\u0107a. U\u00a0zemlja\u0161kom razdoblju\u00a0Generali\u0107evi se crte\u017ei odlikuju uporabom stroge kompozicije i plo\u0161no\u0161\u0107u te sa\u017eimanjem na bitno.Koristio se jasnom i o\u0161trom crtom kao osnovnim izra\u017eajnim sredstvom te se koncentrirao na ritmizaciju i tipolo\u0161ko predstavljanje likova. Tada nastaju crte\u017ei\u00a0Stari Ferko,\u00a0Rekvizicija,\u00a0Krava\u00a0i\u00a0U \u0161tali\u00a0\u2013 svi iz 1932. godine. U doba\u00a0lirskog ili belkantisti\u010dkog razdoblja\u00a0dolazi do promjena i u poetici crte\u017ea; na Generali\u0107evim crte\u017eima prevladavaju prikazi pejsa\u017ea s isticanjem lirizma i poetskog realizma.\u00a0Tijekom tog razdoblja on se po\u010dinje slu\u017eiti mek\u0161om i gu\u0161\u0107om crtom, ali i dalje izbjegava uporabu sjen\u010danja na crte\u017eima. Tada u Generali\u0107evim djelima prevladava sa\u017eimanje na bitno, stilizacija i stil bijelih figura na bijelom fondu te oblikovanje u obrisima bez detaljiziranja. Godine 1946. zapo\u010dinje razdoblje s izvjesnim socrealisti\u010dkim zna\u010dajkama, a od 1963. nastaju brojna narativna djela. Vidi se jaka gestikulacija likova, teatralnost i kulisno oblikovanje krajolika i arhitekture. U tom razdoblju Generali\u0107 po\u010dinje isticati voluminoznost sjen\u010danjem u crte\u017eima olovkom i po\u010dinje u\u010destalo izlagati crte\u017ee predlo\u0161ke za slike na staklu.<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":10873,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-10872","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-miscellannees"],"yoast_head":"\n"Glose sur Ivan Generali\u0107" de Fernando Arrabal\u00a0 - Ceci n\u2019est pas un blog<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"fr_FR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\""Glose sur Ivan Generali\u0107" de Fernando Arrabal\u00a0 - Ceci n\u2019est pas un blog\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u00ab\u00a0Glose sur Ivan Generali\u0107\u00a0\u00bb\u00a0 de Fernando Arrabal.       C’\u00e9tait un peintre\u00a0n\u00e9 \u00e0 Hlebine\u00a0\u00a0le 21\u00a0d\u00e9cembre\u00a0 1914 et mort \u00e0 Koprivnica\u00a0\u00a0le 27\u00a0novembre\u00a0\u00a01992. Ses tableaux \u00a0sont remarqu\u00e9s \u00a0pour leurs effets de transparence et de brillance. Ils requi\u00e8rent une technique particuli\u00e8re, \u00e0 l’oppos\u00e9 de la peinture sur toile. Un peintre sur toile commence g\u00e9n\u00e9ralement par le fond \u00e0 grands traits et termine par les d\u00e9tails. Au contraire, Ivan Generali\u0107\u00a0commence par une esquisse sur papier, puis se sert de la transparence pour d\u00e9calquer le dessin. Il continue ensuite par peindre les d\u00e9tails les plus petits (feuilles d’arbre, brins d’herbe), laisse s\u00e9cher son oeuvre, s’attaque ensuite aux surfaces plus grandes et ne peint le fond du tableau qu’en dernier. \u00c0 chaque \u00e9tape de sa cr\u00e9ation, il efface soigneusement les traces de pinceau pour arriver \u00e0 une surface aussi lisse et brillante que possible. En 1959 il r\u00e9alise\u00a0\u2018Drvosje\u010de’\u00a0(B\u00fbcherons) une petite huile de 42 cm. x 68 cm. Vingt ans plus tard, \u00a0 en novembre 2019, je le d\u00e9couvre et \u00a0m\u2019enthousiasme\u00a0pour lui . *** Ivan Generali\u0107 ro\u0111en je 21. prosinca 1914. u Hlebinama u siroma\u0161noj selja\u010dkoj obitelji. U razdoblju od 1921. do 1926. godine zavr\u0161io je \u010detiri razreda pu\u010dke \u0161kole u Hlebinama i peti razred u Drnju. Tijekom djetinjstva poma\u017ee roditeljima \u2013 majci Tereziji i ocu Mati \u2013 u poslovima oko seoskog gospodarstva te crta i slika u slobodno vrijeme. Kasnije se bavi poljoprivredom, no ne zanemaruje slikanje. Kao petnaestogodi\u0161njak upoznaje akademskog slikara Krstu Hegedusica (1901. \u2013 1975.) te pod njegovim mentorstvom po\u010dinje sustavno slikati.\u00a0 izlo\u017ebi udru\u017eenja umjetnika \u00bbZemlja\u00ab\u00a0koja je bila otvorena u Umjetni\u010dkom paviljonu u Zagrebu 13. rujna 1931. godine. Godine 1934. sklapa brak s Ankom Kolarek, a 1935. godine ra\u0111a im se sin Josip\u00a0koji \u0107e krenuti o\u010devim stopama i tako\u0111er se afirmirati kao slikar. Godine 1936. sudjeluje u\u00a0I. izlo\u017ebi hrvatskih seljaka slikara Generali\u0107 \u2013 Mraz\u00a0u Salonu Urlich u Zagrebu. Godine 1938. odr\u017eava dvije samostalne izlo\u017ebe \u2013 ponovno u Salonu Urlich u Zagrebu te u Novom Sadu. Usprkos tomu \u0161to je postao uva\u017een i cijenjeni slikar, ostaje i dalje \u017eivjeti na selu te se paralelno bavi slikarstvom i poljoprivredom. Nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata Generali\u0107 okuplja u Hlebinama nekoliko nadarenih seoskih mladi\u0107a i time zapo\u010dinje druga generacija seljaka \u2013 slikara tzv. Hlebinske \u0161kole. Godine 1952. u Zagrebu se osniva Selja\u010dka umjetni\u010dka galerija\u00a0 \u010diji je stalni postav bio baziran poglavito na Generali\u0107evim slikama. Jedna od klju\u010dnih godina za Generali\u0107evu slikarsku karijeru bila je 1953. kada prire\u0111uje samostalnu izlo\u017ebu u Parizu kojom zapo\u010dinje njegov uspje\u0161an prodor u \u0161iri europski prostor. U to doba po\u010dinje blisko sura\u0111ivati s povjesni\u010darom umjetnosti, likovnim kriti\u010darom Mi\u0107om Ba\u0161i\u010devi\u0107em. Sredinom pedesetih godina radi kao honorarni nastavnik likovnog odgoja u osmogodi\u0161njoj \u0161koli u Hlebinama. Godine 1958. sudjeluje na povijesnoj i kriti\u010dkoj izlo\u017ebi 50 Ans d’Art Moderne u Bruxellesu, gdje je uvr\u0161ten me\u0111u najeminentnije slikare prve polovice dvadesetog stolje\u0107a. Sredinom \u0161ezdesetih godina zapo\u010dinje suradnju sa \u0161vicarskim galeristom Brunom Bischofbergerom. U Bratislavi 1969. godine na svjetskoj izlo\u017ebi naive me\u0111unarodni \u017eiri uvr\u0161tava ga, kao jedinog \u017eivu\u0107eg slikara, u klasike naive. Godine 1975. umire mu supruga Anka. Od 1977. godine \u017eivi naizmjence u Sigecu i Primo\u0161tenu. Godine 1980. \u017eeni se Rozom Lon\u010dari\u0107 s kojom \u0107e provesti ostatak \u017eivota. Iste godine poklanja dvadesetak slika Galeriji, \u010dime je utemeljena muzejska zbirka\u00a0Ivan Generali\u0107. Tijekom svoje slikarske karijere priredio je preko sedamdeset samostalnih izlo\u017eaba te je sudjelovao i na nekoliko stotina grupnih, me\u0111u kojima su i najzna\u010dajnije smotre svjetske naive. U nekoliko navrata bavio se i kazali\u0161nom scenografijom, a brojnim crte\u017eima ilustrirao je i vi\u0161e knjiga poezije. O njegovu stvarala\u0161tvu objavljeno je osam monografija, od kojih su neke prevedene na vi\u0161e svjetskih jezika. O njegovu \u017eivotu i radu Mladen Pavkovi\u0107 objavio je nekoliko zapa\u017eenih knjiga, inicijator je podizanja spomen plo\u010de na obiteljskoj ku\u0107i u Sigecu, gdje je \u017eivio, a organizator je i Okruglog stola pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture o djelu – Ivana Generali\u0107a. Pavkovi\u0107 je tako\u0111er objavio i CD s naslovom \u00ab\u00a0Tako je govorio Ivan Generali\u0107\u00a0\u00bb, a u povodu 100-te obljetnice njegova ro\u0111enja. Generali\u0107ev slikarski opus mo\u017ee se podijeliti u nekoliko stilsko-morfolo\u0161kih i poeti\u010dkih cjelina ili razdoblja: na\u00a0razdoblje od 1930. do 1932.\/33.; zemlja\u0161ko i postzemlja\u0161ko razdoblje\u00a0od 1932.\/33. do 1936.\/37.;\u00a0lirsko ili \u201ebelkantisti\u010dko\u201c razdoblje\u00a0od 1937.\/38. do 1945.;\u00a0razdoblje od 1946. do 1950.\/51.\u00a0(doba realisti\u010dkog prosedea i tendencioznog realizma);\u00a0razdoblje od 1952. do 1961.\/62. (doba pune zrelosti i druge klasike te umjetnikove iznimne me\u0111unarodne afirmacije);\u00a0razdoblje od 1963. do 1973.\/74.\u00a0(doba osobnog manirizma) te na\u00a0razdoblje od 1974. do 1992. godine\u00a0(doba nove sinteze i pozne godine). To je doba tzv. inicijalne ili \u201edje\u010dje\u201c, \u201einfantilne\u201c faze. U tom razdoblju nastaju Generali\u0107eva djela na kojima se isti\u010du plo\u0161nost, stilizacija i ritmizacija te stanovite nespretnosti u oblikovanju. Umjetnik radi uglavnom akvarele \u2013\u00a0Hlebinski kanas,\u00a0Talaj\u010dev most,\u00a0Brlekov mlin,\u00a0Husovci u snegu\u00a0i\u00a0Sajam u Novigradu Podravskom\u00a0\u2013 te niz crte\u017ea tu\u0161em (Cigani). Zna\u010dajno mjesto u Generali\u0107evu opusu zauzimaju crte\u017ei. Va\u017enost tih djela proizlazi iz nekoliko \u010dinjenica. Vladimir Crnkovi\u0107 navodi da je \u201eumjetnik svoju likovnu djelatnost zapo\u010deo crte\u017eima\u201c, da je \u201ecrte\u017e osnovni konstitutivni dio svake njegove slike i, naposljetku, da je on u crte\u017eima, kao samostalnoj disciplini, stvorio niz zna\u010dajnih djela.\u201c\u00a0Crte\u017ei Ivana Generali\u0107a od velike su i povijesne i teoretske va\u017enosti jer su to prvi primjeri naive na prostorima Hrvatske i cijele onodobne Jugoslavije. Prvi je Generali\u0107ev poznati crte\u017e\u00a0Cigani\u00a0iz 1931. godine i bio je izlo\u017een na tre\u0107oj izlo\u017ebi grupe Zemlja u Umjetni\u010dkom paviljonu u Zagrebu. S obzirom na va\u017enost i opse\u017enost crte\u017ea u Generali\u0107evu opusu, sve do 1984. godine kada Vladimir Crnkovi\u0107 objavljuje studiju\u00a0Ivan Generali\u0107 \u2013 Crte\u017ei, nije postojao cjeloviti prikaz umjetnikova crta\u010dkog umije\u0107a te je taj dio njegova stvarala\u0161tva bio nedovoljno istra\u017een. Generali\u0107evi crte\u017ei, \u0161to se ti\u010de oblikovanja, stilizacije te odabira tema i motiva, okvirno prate pribli\u017eno iste stilsko-morfolo\u0161ke i poeti\u010dke zna\u010dajke kao i njegova slikarska djela. Tijekom\u00a0prvog razdoblja\u00a0umjetnik crta olovkom i tu\u0161em pod mentorstvom Krste Hegedu\u0161i\u0107a. U\u00a0zemlja\u0161kom razdoblju\u00a0Generali\u0107evi se crte\u017ei odlikuju uporabom stroge kompozicije i plo\u0161no\u0161\u0107u te sa\u017eimanjem na bitno.Koristio se jasnom i o\u0161trom crtom kao osnovnim izra\u017eajnim sredstvom te se koncentrirao na ritmizaciju i tipolo\u0161ko predstavljanje likova. Tada nastaju crte\u017ei\u00a0Stari Ferko,\u00a0Rekvizicija,\u00a0Krava\u00a0i\u00a0U \u0161tali\u00a0\u2013 svi iz 1932. godine. U doba\u00a0lirskog ili belkantisti\u010dkog razdoblja\u00a0dolazi do promjena i u poetici crte\u017ea; na Generali\u0107evim crte\u017eima prevladavaju prikazi pejsa\u017ea s isticanjem lirizma i poetskog realizma.\u00a0Tijekom tog razdoblja on se po\u010dinje slu\u017eiti mek\u0161om i gu\u0161\u0107om crtom, ali i dalje izbjegava uporabu sjen\u010danja na crte\u017eima. Tada u Generali\u0107evim djelima prevladava sa\u017eimanje na bitno, stilizacija i stil bijelih figura na bijelom fondu te oblikovanje u obrisima bez detaljiziranja. Godine 1946. zapo\u010dinje razdoblje s izvjesnim socrealisti\u010dkim zna\u010dajkama, a od 1963. nastaju brojna narativna djela. Vidi se jaka gestikulacija likova, teatralnost i kulisno oblikovanje krajolika i arhitekture. U tom razdoblju Generali\u0107 po\u010dinje isticati voluminoznost sjen\u010danjem u crte\u017eima olovkom i po\u010dinje u\u010destalo izlagati crte\u017ee predlo\u0161ke za slike na staklu.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Ceci n\u2019est pas un blog\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2019-11-23T11:15:32+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2019-11-23T11:15:39+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/files\/2019\/11\/generalic-620x384.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"620\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"384\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"fernandoarrabal\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"\u00c9crit par\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"fernandoarrabal\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Dur\u00e9e de lecture est.\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"6 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/\",\"url\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/\",\"name\":\"\\\"Glose sur Ivan Generali\u0107\\\" de Fernando Arrabal\u00a0 - Ceci n\u2019est pas un blog\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/files\/2019\/11\/generalic.png\",\"datePublished\":\"2019-11-23T11:15:32+00:00\",\"dateModified\":\"2019-11-23T11:15:39+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/#\/schema\/person\/03f79100f4c863d602fcd462cb418c8e\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"fr-FR\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"fr-FR\",\"@id\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/files\/2019\/11\/generalic.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/files\/2019\/11\/generalic.png\",\"width\":3997,\"height\":2474},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Accueil\",\"item\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"\u00ab\u00a0Glose sur Ivan Generali\u0107\u00a0\u00bb de Fernando Arrabal\u00a0\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/#website\",\"url\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/\",\"name\":\"Ceci n\u2019est pas un blog\",\"description\":\"Fernando Arrabal\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"fr-FR\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/#\/schema\/person\/03f79100f4c863d602fcd462cb418c8e\",\"name\":\"fernandoarrabal\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"fr-FR\",\"@id\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/8e01ce8140fb7ab19645728d216ba3e9?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/8e01ce8140fb7ab19645728d216ba3e9?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"fernandoarrabal\"},\"url\":\"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/author\/fernandoarrabal\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"\"Glose sur Ivan Generali\u0107\" de Fernando Arrabal\u00a0 - Ceci n\u2019est pas un blog","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/","og_locale":"fr_FR","og_type":"article","og_title":"\"Glose sur Ivan Generali\u0107\" de Fernando Arrabal\u00a0 - Ceci n\u2019est pas un blog","og_description":"\u00ab\u00a0Glose sur Ivan Generali\u0107\u00a0\u00bb\u00a0 de Fernando Arrabal.       C’\u00e9tait un peintre\u00a0n\u00e9 \u00e0 Hlebine\u00a0\u00a0le 21\u00a0d\u00e9cembre\u00a0 1914 et mort \u00e0 Koprivnica\u00a0\u00a0le 27\u00a0novembre\u00a0\u00a01992. Ses tableaux \u00a0sont remarqu\u00e9s \u00a0pour leurs effets de transparence et de brillance. Ils requi\u00e8rent une technique particuli\u00e8re, \u00e0 l’oppos\u00e9 de la peinture sur toile. Un peintre sur toile commence g\u00e9n\u00e9ralement par le fond \u00e0 grands traits et termine par les d\u00e9tails. Au contraire, Ivan Generali\u0107\u00a0commence par une esquisse sur papier, puis se sert de la transparence pour d\u00e9calquer le dessin. Il continue ensuite par peindre les d\u00e9tails les plus petits (feuilles d’arbre, brins d’herbe), laisse s\u00e9cher son oeuvre, s’attaque ensuite aux surfaces plus grandes et ne peint le fond du tableau qu’en dernier. \u00c0 chaque \u00e9tape de sa cr\u00e9ation, il efface soigneusement les traces de pinceau pour arriver \u00e0 une surface aussi lisse et brillante que possible. En 1959 il r\u00e9alise\u00a0\u2018Drvosje\u010de’\u00a0(B\u00fbcherons) une petite huile de 42 cm. x 68 cm. Vingt ans plus tard, \u00a0 en novembre 2019, je le d\u00e9couvre et \u00a0m\u2019enthousiasme\u00a0pour lui . *** Ivan Generali\u0107 ro\u0111en je 21. prosinca 1914. u Hlebinama u siroma\u0161noj selja\u010dkoj obitelji. U razdoblju od 1921. do 1926. godine zavr\u0161io je \u010detiri razreda pu\u010dke \u0161kole u Hlebinama i peti razred u Drnju. Tijekom djetinjstva poma\u017ee roditeljima \u2013 majci Tereziji i ocu Mati \u2013 u poslovima oko seoskog gospodarstva te crta i slika u slobodno vrijeme. Kasnije se bavi poljoprivredom, no ne zanemaruje slikanje. Kao petnaestogodi\u0161njak upoznaje akademskog slikara Krstu Hegedusica (1901. \u2013 1975.) te pod njegovim mentorstvom po\u010dinje sustavno slikati.\u00a0 izlo\u017ebi udru\u017eenja umjetnika \u00bbZemlja\u00ab\u00a0koja je bila otvorena u Umjetni\u010dkom paviljonu u Zagrebu 13. rujna 1931. godine. Godine 1934. sklapa brak s Ankom Kolarek, a 1935. godine ra\u0111a im se sin Josip\u00a0koji \u0107e krenuti o\u010devim stopama i tako\u0111er se afirmirati kao slikar. Godine 1936. sudjeluje u\u00a0I. izlo\u017ebi hrvatskih seljaka slikara Generali\u0107 \u2013 Mraz\u00a0u Salonu Urlich u Zagrebu. Godine 1938. odr\u017eava dvije samostalne izlo\u017ebe \u2013 ponovno u Salonu Urlich u Zagrebu te u Novom Sadu. Usprkos tomu \u0161to je postao uva\u017een i cijenjeni slikar, ostaje i dalje \u017eivjeti na selu te se paralelno bavi slikarstvom i poljoprivredom. Nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata Generali\u0107 okuplja u Hlebinama nekoliko nadarenih seoskih mladi\u0107a i time zapo\u010dinje druga generacija seljaka \u2013 slikara tzv. Hlebinske \u0161kole. Godine 1952. u Zagrebu se osniva Selja\u010dka umjetni\u010dka galerija\u00a0 \u010diji je stalni postav bio baziran poglavito na Generali\u0107evim slikama. Jedna od klju\u010dnih godina za Generali\u0107evu slikarsku karijeru bila je 1953. kada prire\u0111uje samostalnu izlo\u017ebu u Parizu kojom zapo\u010dinje njegov uspje\u0161an prodor u \u0161iri europski prostor. U to doba po\u010dinje blisko sura\u0111ivati s povjesni\u010darom umjetnosti, likovnim kriti\u010darom Mi\u0107om Ba\u0161i\u010devi\u0107em. Sredinom pedesetih godina radi kao honorarni nastavnik likovnog odgoja u osmogodi\u0161njoj \u0161koli u Hlebinama. Godine 1958. sudjeluje na povijesnoj i kriti\u010dkoj izlo\u017ebi 50 Ans d’Art Moderne u Bruxellesu, gdje je uvr\u0161ten me\u0111u najeminentnije slikare prve polovice dvadesetog stolje\u0107a. Sredinom \u0161ezdesetih godina zapo\u010dinje suradnju sa \u0161vicarskim galeristom Brunom Bischofbergerom. U Bratislavi 1969. godine na svjetskoj izlo\u017ebi naive me\u0111unarodni \u017eiri uvr\u0161tava ga, kao jedinog \u017eivu\u0107eg slikara, u klasike naive. Godine 1975. umire mu supruga Anka. Od 1977. godine \u017eivi naizmjence u Sigecu i Primo\u0161tenu. Godine 1980. \u017eeni se Rozom Lon\u010dari\u0107 s kojom \u0107e provesti ostatak \u017eivota. Iste godine poklanja dvadesetak slika Galeriji, \u010dime je utemeljena muzejska zbirka\u00a0Ivan Generali\u0107. Tijekom svoje slikarske karijere priredio je preko sedamdeset samostalnih izlo\u017eaba te je sudjelovao i na nekoliko stotina grupnih, me\u0111u kojima su i najzna\u010dajnije smotre svjetske naive. U nekoliko navrata bavio se i kazali\u0161nom scenografijom, a brojnim crte\u017eima ilustrirao je i vi\u0161e knjiga poezije. O njegovu stvarala\u0161tvu objavljeno je osam monografija, od kojih su neke prevedene na vi\u0161e svjetskih jezika. O njegovu \u017eivotu i radu Mladen Pavkovi\u0107 objavio je nekoliko zapa\u017eenih knjiga, inicijator je podizanja spomen plo\u010de na obiteljskoj ku\u0107i u Sigecu, gdje je \u017eivio, a organizator je i Okruglog stola pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture o djelu – Ivana Generali\u0107a. Pavkovi\u0107 je tako\u0111er objavio i CD s naslovom \u00ab\u00a0Tako je govorio Ivan Generali\u0107\u00a0\u00bb, a u povodu 100-te obljetnice njegova ro\u0111enja. Generali\u0107ev slikarski opus mo\u017ee se podijeliti u nekoliko stilsko-morfolo\u0161kih i poeti\u010dkih cjelina ili razdoblja: na\u00a0razdoblje od 1930. do 1932.\/33.; zemlja\u0161ko i postzemlja\u0161ko razdoblje\u00a0od 1932.\/33. do 1936.\/37.;\u00a0lirsko ili \u201ebelkantisti\u010dko\u201c razdoblje\u00a0od 1937.\/38. do 1945.;\u00a0razdoblje od 1946. do 1950.\/51.\u00a0(doba realisti\u010dkog prosedea i tendencioznog realizma);\u00a0razdoblje od 1952. do 1961.\/62. (doba pune zrelosti i druge klasike te umjetnikove iznimne me\u0111unarodne afirmacije);\u00a0razdoblje od 1963. do 1973.\/74.\u00a0(doba osobnog manirizma) te na\u00a0razdoblje od 1974. do 1992. godine\u00a0(doba nove sinteze i pozne godine). To je doba tzv. inicijalne ili \u201edje\u010dje\u201c, \u201einfantilne\u201c faze. U tom razdoblju nastaju Generali\u0107eva djela na kojima se isti\u010du plo\u0161nost, stilizacija i ritmizacija te stanovite nespretnosti u oblikovanju. Umjetnik radi uglavnom akvarele \u2013\u00a0Hlebinski kanas,\u00a0Talaj\u010dev most,\u00a0Brlekov mlin,\u00a0Husovci u snegu\u00a0i\u00a0Sajam u Novigradu Podravskom\u00a0\u2013 te niz crte\u017ea tu\u0161em (Cigani). Zna\u010dajno mjesto u Generali\u0107evu opusu zauzimaju crte\u017ei. Va\u017enost tih djela proizlazi iz nekoliko \u010dinjenica. Vladimir Crnkovi\u0107 navodi da je \u201eumjetnik svoju likovnu djelatnost zapo\u010deo crte\u017eima\u201c, da je \u201ecrte\u017e osnovni konstitutivni dio svake njegove slike i, naposljetku, da je on u crte\u017eima, kao samostalnoj disciplini, stvorio niz zna\u010dajnih djela.\u201c\u00a0Crte\u017ei Ivana Generali\u0107a od velike su i povijesne i teoretske va\u017enosti jer su to prvi primjeri naive na prostorima Hrvatske i cijele onodobne Jugoslavije. Prvi je Generali\u0107ev poznati crte\u017e\u00a0Cigani\u00a0iz 1931. godine i bio je izlo\u017een na tre\u0107oj izlo\u017ebi grupe Zemlja u Umjetni\u010dkom paviljonu u Zagrebu. S obzirom na va\u017enost i opse\u017enost crte\u017ea u Generali\u0107evu opusu, sve do 1984. godine kada Vladimir Crnkovi\u0107 objavljuje studiju\u00a0Ivan Generali\u0107 \u2013 Crte\u017ei, nije postojao cjeloviti prikaz umjetnikova crta\u010dkog umije\u0107a te je taj dio njegova stvarala\u0161tva bio nedovoljno istra\u017een. Generali\u0107evi crte\u017ei, \u0161to se ti\u010de oblikovanja, stilizacije te odabira tema i motiva, okvirno prate pribli\u017eno iste stilsko-morfolo\u0161ke i poeti\u010dke zna\u010dajke kao i njegova slikarska djela. Tijekom\u00a0prvog razdoblja\u00a0umjetnik crta olovkom i tu\u0161em pod mentorstvom Krste Hegedu\u0161i\u0107a. U\u00a0zemlja\u0161kom razdoblju\u00a0Generali\u0107evi se crte\u017ei odlikuju uporabom stroge kompozicije i plo\u0161no\u0161\u0107u te sa\u017eimanjem na bitno.Koristio se jasnom i o\u0161trom crtom kao osnovnim izra\u017eajnim sredstvom te se koncentrirao na ritmizaciju i tipolo\u0161ko predstavljanje likova. Tada nastaju crte\u017ei\u00a0Stari Ferko,\u00a0Rekvizicija,\u00a0Krava\u00a0i\u00a0U \u0161tali\u00a0\u2013 svi iz 1932. godine. U doba\u00a0lirskog ili belkantisti\u010dkog razdoblja\u00a0dolazi do promjena i u poetici crte\u017ea; na Generali\u0107evim crte\u017eima prevladavaju prikazi pejsa\u017ea s isticanjem lirizma i poetskog realizma.\u00a0Tijekom tog razdoblja on se po\u010dinje slu\u017eiti mek\u0161om i gu\u0161\u0107om crtom, ali i dalje izbjegava uporabu sjen\u010danja na crte\u017eima. Tada u Generali\u0107evim djelima prevladava sa\u017eimanje na bitno, stilizacija i stil bijelih figura na bijelom fondu te oblikovanje u obrisima bez detaljiziranja. Godine 1946. zapo\u010dinje razdoblje s izvjesnim socrealisti\u010dkim zna\u010dajkama, a od 1963. nastaju brojna narativna djela. Vidi se jaka gestikulacija likova, teatralnost i kulisno oblikovanje krajolika i arhitekture. U tom razdoblju Generali\u0107 po\u010dinje isticati voluminoznost sjen\u010danjem u crte\u017eima olovkom i po\u010dinje u\u010destalo izlagati crte\u017ee predlo\u0161ke za slike na staklu.","og_url":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/","og_site_name":"Ceci n\u2019est pas un blog","article_published_time":"2019-11-23T11:15:32+00:00","article_modified_time":"2019-11-23T11:15:39+00:00","og_image":[{"width":620,"height":384,"url":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/files\/2019\/11\/generalic-620x384.png","type":"image\/png"}],"author":"fernandoarrabal","twitter_misc":{"\u00c9crit par":"fernandoarrabal","Dur\u00e9e de lecture est.":"6 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/","url":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/","name":"\"Glose sur Ivan Generali\u0107\" de Fernando Arrabal\u00a0 - Ceci n\u2019est pas un blog","isPartOf":{"@id":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/files\/2019\/11\/generalic.png","datePublished":"2019-11-23T11:15:32+00:00","dateModified":"2019-11-23T11:15:39+00:00","author":{"@id":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/#\/schema\/person\/03f79100f4c863d602fcd462cb418c8e"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/#breadcrumb"},"inLanguage":"fr-FR","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"fr-FR","@id":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/#primaryimage","url":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/files\/2019\/11\/generalic.png","contentUrl":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/files\/2019\/11\/generalic.png","width":3997,"height":2474},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/2019\/11\/23\/10872\/glose-sur-ivan-generalic-de-fernando-arrabal\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Accueil","item":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"\u00ab\u00a0Glose sur Ivan Generali\u0107\u00a0\u00bb de Fernando Arrabal\u00a0"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/#website","url":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/","name":"Ceci n\u2019est pas un blog","description":"Fernando Arrabal","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"fr-FR"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/#\/schema\/person\/03f79100f4c863d602fcd462cb418c8e","name":"fernandoarrabal","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"fr-FR","@id":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/8e01ce8140fb7ab19645728d216ba3e9?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/8e01ce8140fb7ab19645728d216ba3e9?s=96&d=mm&r=g","caption":"fernandoarrabal"},"url":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/author\/fernandoarrabal\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10872"}],"collection":[{"href":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10872"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10872\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10873"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10872"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10872"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/laregledujeu.org\/arrabal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10872"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}